U fokusu - Bosna i Hercegovina

Sektor IKT otvorio vrata "izvozu znanja"

Malo je onih koji su u pravom smislu riječi danas svjesni toga koliki se iznosi novca obrću u domaćoj oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), a vjerovatno još manji broj zna da postoje firme iz RS koje sve uspješnije izvoze svoja rješenja u inostranstvo.

Na privrednu važnost ove oblasti dovoljno ukazuje podatak da su prošle godine, samo u IKT podsektoru računarskog programiranja, 53 privredna društva, koja zapošljavaju 310 radnika, ostvarila prihod od 41,87 miliona KM.

Kako su nam kazali u IKT sektoru Privredne komore RS, radi se o firmama koje u sve značajnijoj mjeri počinju lansirati svoje softvere i na ino-tržišta. Prema riječima Slobodana Dragičevića, v.d. sekretara IKT sektora Privredne komore RS, ovoj oblasti je sada godišnje potrebno čak i preko 500 radnika, dok će joj za godinu-dvije biti potrebno 1.000.

"Posmatrano sa stanovišta domaće privrede i stranih ulagača, značaj ove branše neuporediv je sa drugima. Onima koji dolaze da investiraju jedno od glavnih pitanja je koliko stručnjaka iz ove oblasti stvaramo kroz visokoobrazovni sistem.

Nažalost, mali broj mladih ljudi, procentualno, upisuje ovaj studij nakon kojeg je zaposlenje zagarantovano", kaže on.

Dragičević je naglasio da je IKT sektor specifičan po tome što u njemu mali broj sitnijih preduzeća stvara visoke iznose prihoda.

"Ovo je oblast koja broji relativno mali broj zaposlenih u poređenju s nekim, niskoakumulativnim, privrednim granama u RS, kao što je npr. proizvodnja obuće i odjeće. U toj oblasti za svih 400 radnika potrebna je velika hala sa grijanjem i sa drugim specifičnim zahtjevima, dok za manja preduzeća IKT sektora nisu neophodni takvi uslovi i mogu lako da se prilagođavaju u slučaju bilo kakvih oscilacija u branši", kaže on.

Dragičević je konstatovao kako je u odnosu na 2012. godinu broj preduzeća iz IKT sektora uvećan za 77.

 Samo jedna od sve značajnijeg broja firmi IKT sektora koja se bavi informatičkim inžinjeringom su banjalučki "Računari", kojima se nakon velikog uspjeha na domaćem, smiješi i otvaranje ruskog tržišta.

Mihajlo Grgić, direktor ovog preduzeća, kaže da ova kompanija postoji od 1991. godine, a da se najvećim dijelom bavi izradom specijalizovanih softera za potrebe zdravstvenog sektora od 2003. godine.

"Naša softverska rješenja su dosad implementirali svi domovi zdravlja u RS. Radi se o sistemima koji u velikoj mjeri smanjuju količinu rada na evidencijama, a njegova najnovija varijanta pored svega pruža i veliki broj medicinskih sugestija", kaže Grgić. On ističe da je softver firme "Računari" dobio veliku i značajnu priliku da bude predstavljen Kliničkom centru Ruske akademije nauka. On je dodao da su šanse da ovaj softver bude primijenjen na ruskom tržištu velike i ocijenio da bi to u konačnici značilo da bi informatičko rješenje firme "Računari" iz Banjaluke moglo pokrivati oko pedeset bolinca u lancu Ruske akademije nauka. Kada se govori o uspjehu i ubrzanosti razvoja domaćeg IKT sektora, stručnjaci kažu da se desilo nešto čemu se nisu nadali ni sami ljudi koji u njemu rade.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, podsjetio je da u Srbiji najveće vrijednosti izvoza, pored automobilskog sektora, bilježi upravo oblast IT tehnologija, dok su u Hrvatskoj nedavno ozvaničili da će dati direktnu podršku razvoju kompanija iz ove oblasti jer su uvidjeli njen potencijal.

"Nažalost, resorna ministarstva kod nas ne prate na pravi način razvoj ovih privrednih trendova, niti razumiju značaj njegovog razvoja. Jednostavno nema konkretnih aktivnosti na planu da se mladi za vrijeme obrazovanja više baziraju ka tome da se školuju u ovim branšama", rekao je Pavlović.

Sa druge strane, on je naglasio da problem predstavlja i to što su nam programski sistemi obrazovanja u ovom sektoru dosta zastarjeli i nema dovoljno struke, znanja i vještine, koji bi mlade ljude obrazovali u skladu s veoma brzim i modernim tokovima u tom sektoru.